BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

POSAVSKI KANTON

OPĆINSKI SUD U ORAŠJU                                                                                                     

Broj: 25 0 P 060645 24 P

Orašje, 03.11.2025. godine

            Općinski sud u Orašju, sudija Hatidža Kadrić, u pravnoj stvari tužiteljice S.Ž. iz T., sa boravištem u A., …, L., koju zastupa punomoćnik Dževad Suljić, odvjetnik iz Gradačca, protiv tuženog I.M. iz T., ul. …, sa boravištem u A., …, L.1, koga zastupa punomoćnik Dino Dabić, odvjetnik iz Orašja, radi utvrđenja i podjele bračne stečevine, v.p.s. 35.000,00 KM, nakon usmene i javne glavne rasprave održane i zaključene dana 10.10.2025. godine, dana 03.11.2025. godine donio je sljedeću:

P R E S U D U

            I Utvrđuje se da je tužiteljica S.Ž. kći M. iz O. po osnovu bračne stečevine sa tuženim I.M. sinom Z. iz O. stekla pravo suvlasništva  sa dijelom od ½ na nekretnini označenoj kao k.č.br. 2564/1 zv. „Voćica“, oranica/njiva 2 klase, površine od 2.219 m2 upisana u ZK.ul.br. 4126 za K.O. T. zajedno sa porodičnom kućom dimenzija 11,45 m x 12,30 m, spratnosti prizemlje plus sprat sa dvorišnom zgradom dimenzija 5,52 m x 14,72 m, spratnost prizemlje, sa garažom dimenzija 15,89 m x 6,85 m spratnost prizemlje, sa otvorenom nadstrešnicom i zidanim roštiljom dimenzija 7,10 m x 12,00 m i sa bazenom dimenzija 11,54 m x 4,17 m a koji se nalaze na predmetnoj parceli označenoj kao k.č.br. 2564/1 zv „Voćica“, oranica/njiva 2 klase, površine 2.219 m2 upisana u ZK.ul.br. 4126 za K.O. T. što je tuženi dužan priznati i trpiti da se na temelju ove presude tužiteljica upiše kao suvlasnik na navedenim nekretninama u dijelu od ½ u  zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Orašju odmah po pravosnažnosti ove presude, te se nalaže zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Orašju da shodno prethodnom utvrđenju izvrši promjene suvlasništva  za nekretninu označenu kao k.č.br. 2564/1 zv. „Voćica“, oranica/njiva 2 klase, površine od 2.219 m2 upisana u ZK.ul.br. 4126 za K.O. T. odmah po pravosnažnosti presude

        II Tužba tužiteljice se odbacuje u dijelu u kojem je traženo da se utvrdi da je tužiteljica po osnovu bračne stečevine sa tuženim stekla pravo suposjeda sa dijelom od ½ na nekretnini označenoj kao k.č.br. 2564/1 zv. „Voćica“, oranica/njiva 2. klase, površine 2.219 m2 upisana u PL broj 2082 za K.O. T. zajedno sa porodičnom kućom dimenzija 11,45 m x 12,30 m, spratnosti prizemlje plus sprat sa dvorišnom zgradom dimenzija 5,52 m x 14,72 m, spratnost prizemlje, sa garažom dimenzija 15,89 m x 6,85 m spratnost prizemlje, sa otvorenom nadstrešnicom i zidanim roštiljom dimenzija 7,10 m x 12,00 m i sa bazenom dimenzija 11,54 m x 4,17 m a koji se nalaze na predmetnoj parceli označenoj kao k.č.br. 2564/1 zv „Voćica“, oranica/njiva 2 klase, površine 2.219 m2 upisana u PL broj 2082 za K.O. T. što je tuženi dužan priznati i trpiti da se na temelju ove presude tužiteljica upiše kao suposjednik na navedenim nekretninama u dijelu od ½ u katastarskom operatu Općine Orašje odmah po pravosnažnosti ove presude, te da se naloži katastarskom operatu Općine Orašje da shodno prethodnom utvrđenju izvrši promjene suposjeda za nekretninu označenu kao k.č.br. 2564/1 zv. „Voćica“, oranica/njiva 2. klase, površine 2.219 m2 upisana u PL broj 2082 za K.O. T. odmah po pravosnažnosti presude

           III Obavezuje se tuženi da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 KM, sve u roku od 30 dana od dana prijema  presude pod prijetnjom izvršenja.

O b r a z l o ž e nj e

            Tužiteljica je ovome sudu, putem punomoćnika, dana 12.03.2024. godine, podnijela tužbu radi utvrđivanja bračne stečevine. U tužbi navodi da je sa tuženim sklopila brak 18.04.2017. godine u Ž, R. H. i da su živjeli u bračnoj zajednici sve do februara 2024. godine kada je ista prestala i kada je tužiteljica bila primorana da napusti dotadašnje zajedničko prebivalište stranaka u A. Da je u međuvremenu tuženi prema saznanjima tužiteljice podnio i tužbu za razvod braka u Ž. budući da je u navedenom mjestu sklopljen brak između stranaka. Navodi da su u toku braka parnične stranke stekle zajedničku imovinu odnosno porodičnu kuću sa pomoćnim objektima i okućnicom i zemljištem, te da je predmetna zemljišna parcela upisana na tuženog 1/1 kao njegovo vlasništvo, da je porodična kuća kupljena 12.12.2019. godine od L.D., kćeri Ð. odnosno za vrijeme trajanja braka tužiteljice i tuženog i da se navedena imovina nalazi u vlasništvu tuženog i to nekretnine označene kao: k.č.br. 2564/1 zv. „Voćica", oranica/njiva 2. klase, površine 2.219 m2 upisana u PL broj 2082 za KO. T. a što po starom premjeru odgovara k.č.br.: 2564/1 zv. „Voćica", oranica/njiva 2. klase, površine od 2.219 m2, upisana u ZK.ul.br.4126 za KO. T. Dalje navodi da je porodična kuća kao i pomoćni objekti koji se nalaze na predmetnoj nekretnini, nakon kupovine od strane stranaka dodatno uređivana, adaptirana i proširivana, da je tužiteljica zajedno sa svojim bivšim mužem radom doprinijela sticanju porodične kuče i pripadajućeg zemljišta i ista čini bračnu stečevinu na kojoj se tužiteljica ima pravo upisati sa 1/2 u katastarskim i zemljišnoknjižnim evidencijama. Navodi da je tužiteljica u toku trajanja braka bila zaposlena i imala je svoja vlastita primanja te je doprinosila sticanju zajedničke imovine stranaka između ostaloga i predmetne nekretnine za koju se ovom tužbom traži utvrđivanje suvlasništva po osnovu bračne stečevine i da tužiteljica podnosi ovu tužbu da bi zaštitila svoj imovinski interes i da bi se utvrdio njen suvlasnički dio u predmetnoj nekretnini koju su zajedno stekli ona i tuženi u toku njihovog braka. Da će se u pogledu spratnosti porodične kuće kao i pomoćnih objekata te prije svega preciznih gabarita tužiteljska strana o istim okolnostima preciznije izjasniti najkasnije nakon sačinjavanja nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke. Navodi da, prema saznanjima tužiteljice a što se može vidjeti i iz priloženih dokaza u ovoj tužbi građevinski objekti koji se nalaze na predmetnoj nekretnini nemaju građevinsku i upotrebnu dozvolu budući da nisu evidentirani ni u katastarskom operatu ni u zemljišnoknjižnim evidencijama i da sve navedeno ne bi uopšte trebalo da bude sporno medu strankama, međutim u slučaju da tuženi spori kupovinu nekretnine u toku trajanja bračne zajednice tužíteljica će isto dokazati i dodatnim dokaznim sredstvima koje će priložiti najkasnije na pripremnom ročištu. Predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da je tužiteljica tokom trajanja braka stekla pravo suvlasništva sa 1/2 dijela na nekretnini navedenoj u izreci presude, te da tuženog obaveže na naknadu troškova postupka.

            U odgovoru na tužbu putem punomoćnika tuženi ističe da tužbeni zahtjev osporava u cjelosti, da je predmetna nekretnina stečena za vrijeme braka, ali ne zajedničkim radom tužiteljice i tuženog, nego isključivo od rada tuženog, gdje je isti i posudio velik iznos novca da bi uređivao kuću, da tuženom čak nije poznato šta je tužiteljica radila i koliko je zarađivala, čak da li je šta zarađivala, ali da sigurno da nije doprinijela ništa u stjecanju imovine na koju se poziva, pa čak ni posrednim radom na način da je svojim radom na bilo koji način pomagala u stjecanju i uređenju kuće, niti je snosila bilo kakve druge zajedničke troškove dok su tužiteljica i tuženi živjeli u inostranstvu, posebno ne u bilo kakvoj vezi s predmetnom nekretninom koja po tome nije dio bračne stečevine. Predlaže da se tužbeni zahtjev odbije u cjelosti i da se tužiteljica obaveže tuženom naknaditi troškove postupka koliko oni budi iznosili.

            U ovoj pravnoj stvari stranke su izvele dokaze uvidom i čitanjem materijalne dokumentacije i to: međunarodni izvod iz matične knjige vjenčanih br. 00024/2017 od 25.05.2023. godine, posjedovni list broj 2493 za k.o. T. od 04.03.2024. godine, kopija katastarskog plana za parcelu k.č. br. 2564/1 od 04.03.2024. godine br. 07-26-1-103/2024-10, ZK izvod za ZK uložak broj 4126 za k.o. T., Ugovor o kupoprodaji nekretnine broj OPU-IP: 3-437/2019 od 12.12.2019, Ugovor o radu tužiteljice od 11.02.2019. godine, platne liste za tužiteljicu i to za maj, jun, jul, august, septembar 2020. godine, sa prevodom, izvod računa za tužiteljicu br. 2, strana 1 od 9 od 14.04.2020. godine, sa prevodom, izvod računa za tužiteljicu br. 2, strana 2 od 9 od 14.04.2020. godine, sa prevodom, izvod računa za tužiteljicu br. 2, strana 3 od 9 od 14.04.2020. godine, sa prevodom, izvod računa za tužiteljicu br. 7, strana 4 od 5 od 15.07.2019. godine, sa prevodom, informacije o računu od 15.07.2019. godine, izvod računa za tužiteljicu br. 8, strana 4 i 5 od 14.10.2019. godine, sa prevodom, izvod računa za tužiteljicu br. 9, strana 1 od 8 od 31.12.2019. godine, sa prevodom, izvod računa za tužiteljicu br. 5, strana 10 od 19 od 31.12.2020. godine, sa prevodom, izvod računa za tužiteljicu br. 9, strana 2 od 8 od 31.12.2019. godine, sa prevodom, slike označene brojevima od 1-8, a koje prikazuju pomoćne objekte u izgradnji, izgrađeni pomoćni objekat, predmetnu porodičnu kuću i druge sadržaje okućnice, rješenje br. R1 OP-446/2024-2 Općinskog suda u Republici Hrvatskoj, Vukovar, Nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Enesa Iskrića od 07.05.2025. godine i Nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke Amire Sahačić od 19.05.2025. godine a koji nalaze su vještaci obrazložili na glavnoj raspravi, izvršen je uviđaj na licu mjesta, te su saslušane parnične stranke i svjedoci M.Ž., M.Dž. i Z.M.

          Sud je doni rješenje da se neće provesti dokaz saslušanjem svjedoka P.L. jer je punomoćnik tužiteljice odustao provođenja istog dokaza, te svjedoka M.V. i I.O., obzirom da je punomoćnik tuženog odustao od provođenja isih dokaza.

               Nakon provedenog vještačenja tužiteljica je na glavnoj raspravi konačno opredijelila tužbeni zahtjev tako da je tražila da sud utvrdi da je ista tokom trajanja braka sa I.M. stekla pravo suvlasništva i suposjeda sa dijelom od ½ na nekretnini označenoj kao k.č.br. 2564/1 zv. „Voćica“, oranica/njiva 2. klase, površine 2.219 m2 upisana u PL broj 2082 za K.O. T. a što po starom premjeru odgovara k.č.br. 2564/1 zv. „Voćica“, oranica/njiva 2 klase, površine od 2.219 m2 upisana u ZK.ul.br. 4126 za K.O. T. zajedno sa porodičnom kućom dimenzija 11,45m x 12,30m, spratnosti prizemlje plus sprat sa dvorišnom zgradom dimenzija 5,52m x 14,72m, spratnost prizemlje, sa garažom dimenzija 15,89m x 6,85m spratnost prizemlje, sa otvorenom nadstrešnicom i zidanim roštiljom dimenzija 7,10m x 12,00m i sa bazenom dimenzija 11,54m x 4,17m a koji se nalaze na predmetnoj parceli označenoj kao k.č.br. 2564/1 zv „Voćica“, oranica/njiva 2 klase, površine 2.219 m2 upisana u PL broj 2082 za K.O. T. a što po starom premjeru odgovara k.č.br. 2564/1 zv „Voćica“, oranica/njiva 2 klase, površine 2.219 m2 upisana u ZK.ul.br. 4126 za K.O. T. što je tuženi dužan priznati i trpiti da se na temelju ove presude tužiteljica upiše kao suposjednik i suvlasnik na navedenim nekretninama u dijelu od ½ u katastarskom operatu Općine Orašje i zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Orašju odmah po pravosnažnosti ove presude, da se naloži katastarskom operatu Općine Orašje i zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Orašju da shodno prethodnom utvrđenju izvrši promjene suvlasništva i suposjeda za nekretninu označenu kao k.č.br. 2564/1 zv. „Voćica“, oranica/njiva 2. klase, površine 2.219 m2 upisana u PL broj 2082 za K.O. T. a što po starom premjeru odgovara k.č.br. 2564/1 zv. „Voćica“, oranica/njiva 2 klase, površine od 2.219 m2 upisana u ZK.ul.br. 4126 za K.O. T. odmah po pravosnažnosti ove presude, te da se obaveže tuženi I.M. sin Z. iz O. da tužiteljici S.Ž. iz O. nadoknadi sve troškove ovoga postupka u roku do 30 dana od dana donošenja ove presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.

U završnom izlaganju punomoćnik tužiteljice je naveo da je tužiteljska strana u cjelosti dokazala navode iz tužbe, te osnov i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Da je brak između tužiteljice i tuženog zaključen 18.04.2017. godine dok je predmetna parcela sa porodičnom kućom i pomoćnim objektima kupljena 12.12.2019. godine što predmetnu nekretninu zajedno sa porodičnom kućom i pomoćnim objektima nesporno čini bračnom stečevinom, budući da je ista stečena u toku trajanja bračne zajednice stranaka. Da je tokom postupka dokazano da je tužiteljica u toku trajanja bračne zajednice imala zaposlenje, da je radila, te da je ostvarivala prihode od svog rada koji su se trošili kao prihodi bračne zajednice, što u toku postupka nije osporavano od stane tuženog. Da je u toku postupka tužiteljska strana dokazala da su radovi koji su poduzeti na porodičnoj kući i pomoćnim objektima koji se nalaze na predmetnoj nekretnini učinjeni u toku bračne zajednice, te da je vještačenjem u ovom predmetu tužiteljska strana učinila nesumnjivom identifikacijom nekretnine kao i sve druge bitne karakteristike građevinskih objekata bitne za presuđivanje u ovom postupku. Nadalje, navodi da iskazu tuženoga i svjedoka Z.M. sud ne može da pokloni povjerenje budući da su isti usmjereni ka stvaranju fiktivne obaveze koja bi trebala da bude zajednička obaveza stranaka kao supružnika, te da se na taj način optereti tužiteljica sa dugovanjima koja su fiktivna i nepostojeća, da pored toga iskazi tuženoga kao navodnog primatelja zajma i sina svjedoka Z.M. kao navodnog davatelja zajma, su suprotni jedan drugome u pogledu visine navodno pozajmljenog iznosa i u pogledu povrata navodnih pozajmica za koje se navodi da su davane. Da temeljem svega navedenoga tužiteljska strana predlaže da sud u cijelosti usvoji uređeni tužbeni zahtjev od 10.10.2025. godine, i obaveže tuženoga da tužiteljici u cjelosti naknadi troškove ovog postupka, a prema troškovniku koji je detaljno opredijeljen na zapisniku o ročištu za glavnu raspravu od 10.10.2025. godine.

            U završnom izlaganju punomoćnik tuženog je naveo da smatra da je tužbeni zahtjev neutemeljen i nedokazan prije svega iz razloga koji su u skladu sa stavovima Vrhovnog suda RS broj: Rev. 19/96 od 14.05.1996. gdje je navedeno: ,,Kupac nepokretnosti koji tu nepokretnost nije upisao u zemljišne knjige nije vlasnik te nepokretnosti… Ne može se prihvatiti stav prvostepenog suda da su tužioci po osnovu kupoprodajnog ugovora postali vlasnici sporne parcele… pravo svojine na temelju pravnog posla stiče se tek upisom…“ i stavom Kantonalnog suda u Zenici Gž-2016/03 od 7.6.2004.: ,,Pravo vlasništva na nekretninama stiče se upisom u zemljišne knjige, a ne samo zaključenjem Ugovora o kupoprodaji. Ugovor je pravni osnov sticanja na osnovu kojeg se može tražiti izvršenje, ali za sticanje prava vlasništva nužna je i uknjižba“, te čl. 53.  Zakona o stvarnim pravima: Sticanje uknjižbom (1) Pravo vlasništva na nekretninama na osnovu pravnog posla stiče se uknjižbom u zemljišnu knjigu, dok istovremeno član 251. Obiteljskog zakona F BiH glasi (1) Bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine. Da prema tome, iako je ugovor o kupoprodaji sklopljen ranije, iako je većina novca za određene renovacije zapravo dio vlasništva oca od tuženog ili njegovog strica, ključni argument u ovom postupku je da je tuženi I.M. vlasništvo sporne nekretnine stekao tek nakon prestanka bračne zajednice, a kako je to vidljivo iz upisa u pripadajućem zk ulošku. Bračna zajednica je trajala najkasnije do 2. mjeseca predmetne godine sukladno nespornim izjavama stranka, a tuženi je vlasnik postao tek poslije toga tj. oko 3. mjeseca, što znači da predmetna nekretnina po naprijed navedenim odredbama predstavlja njegovu vlastitu imovinu jer nije stečena za vrijeme bračne zajednice i očito ne ulazi u bračnu stečevinu, a što je vidljivo iz samog zemljišno knjižnog izvatka za zk uložak 4126. Navodi da tužiteljica nije radom stekla tu nekretninu niti je imala aspiracije da to doista bude njena kuća ili dom, da iznos koji je navodno uložila od oko 5.000,00 € je irelevantan, te možda ima pravo na povrat dijela tog iznosa, a što nije predmet ovog postupka. Da se u uređenom tužbenom zahtjevu potražuje i pravo suposjeda, što po novom stavu nije utuživo u kojem dijelu se ionako treba odbiti ovaj tužbeni zahtjev, te ukoliko dođe do samo takvog djelomičnog odbijanja, smatraju da je uspjeh u postupku polovičan i u tom slučaju svaka strana treba snositi svoje troškove postupka,a što je ovaj sud kao i Kantonalni utvrdio u predmetu M.D. zv. P. Predlaže da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti i da se tužiteljica obveže tuženom naknaditi troškove ovog postupka a prema troškovniku koji je detaljno opredijeljen na zapisniku o ročištu za glavnu raspravu od 10.10.2025. godine.

            Sve provedene dokaze Sud je cijenio u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku[1] (u daljem tekstu: ZPP) i potom donio odluku kao u izreci ove presude iz sljedećih razloga:

Predmet ove parnice je zahtjev tužiteljice za utvrđivanjem bračne stečevine parničnih stranaka (koji je konačno opredijeljen na glavnoj raspravi) na nekretninama upisanim u ZK.ul.br. 4126 za K.O. T. i  PL broj 2082 za K.O. T. sa dijelom od po ½.

Tužiteljica je u svom iskazu navela da je sa tuženim zaključila brak u aprilu 2017. godine, da se dana 10.02.2024. godine desio faktički prekid bračne zajednice na način da je ona napustila tuženog, a da je brak razveden 11.10.2024. godine, da su nakon zaključenja bračne zajednice imali prijavljeno prebivalište na adresi roditelja tuženog u Ž. na adresi …, dok su živjeli u A. u L.1. Da su nekretnine koje se nalaze na adresi …, T., stekli zajedničkim radom u A., da su i I.M. i ona radili, da je I.M. otac imao firmu i istu dao I.M. da je vodi u kojoj su se zarađivale velike svote novca, od čega je dio također išao za sticanje istih nekretnina, zatim da je i ona radila, da su štedili zajedno te se dogovorili da kupe zajedno kuću, jer je I.M. imao dosta nesuglasica sa ocem. Da je kuća kupljena u 12. mjesecu 2019. godine i to za 45.000,00 KM. Da je u vrijeme kupovine predmetne kuće na gore navedenoj adresi ista bila nesređena, odnosno da je ista imala samo stolariju i beton. Napominje da je njemu otac dao firmu da istu vodi i zarađuje, kako bi sam nešto stekao u životu. Da je na istoj kući za vrijeme trajanja bračne zajednice napravljena garaža, kompletno unutarnje uređenje kuće, bazen i ljetnikovac, da za radove koji su urađeni za vrijeme trajanja bračne zajednice na predmetnoj nekretnini ne zna kako se zove izvođač radova na garaži, zatim da je i njen otac pomagao u radovima, a također i I.M. sa svojim radnicima je dosta radio na izvođenju istih. Da su I.M. i njegovi radnici napravili bazen, da je lijepljenje keramike i postavljanje sanitarije radio I.M., a njen otac postavljanje rigipsa, spuštanje stropova, postavljanje fasade izvan i unutar objekta, sa napomenom da je njen otac sve radove obavio besplatno. Da se firma koju je imao I.M. otac a kasnije prepustio I.M., bavi keramikom. Da se ista zaposlila nakon dolaska u L.1 2017. godine, po proteku od roka od 3 mjeseca, te da je prvo radila poslove čišćenja, a nakon toga se zaposlila u firmi koja se bavi proizvodnjom. Da je njena plata na prvim poslovima čišćenja bila do 1.500,00 EUR, a nakon što se zaposlila u drugoj firmi, tu je već bila oko 2.000,00 eura i preko. Da je I.M. otac firmu dao da vodi za vrijeme trajanja njihovog braka. Da je njena najveća plata za vrijeme trajanja braka bila oko 2.500,00 eura, a da su I.M. primanja za vrijeme trajanja braka bila oko 10.000,00 EUR, s tim što napominje da je I.M. imao radnike koji su radili za njegovu firmu, koji su boravili u njihovu stanu a ona je istima kuhala, prala veš i čistila za njima. Da su financiranje kuće i sve radove koji su obavljeni na istoj za vrijeme trajanja bračne zajednice, financirali zajedno tužiteljica i tuženi. Da nakon što su sve troškove svadbe poplaćali, ostalo im je oko 10.000,00 -15.000,00 EUR kojima su financirali kupovinu kuće, ali da im nitko nije lično financijski pomogao pri kupovini kuće i izvođenju radova na istoj. Da joj nije poznata osoba imena M.V., da je I.O. joj poznat kao prijatelj tuženog, da je isti dolazio samo kada su bile proslave, a da je M.Dž. ujna tuženog sa kojom ona nikada ni kafu popila nije. Da je svaki mjesec I.M. na ruke davala novac od svoje plate za izvođenje radova na kući, da je isti novac davan namjenski za izvođenje  radova, da je I.M. novac za kuću počela davati već od 2018. godine kada su odlučili da kupe kuću, obzirom na nesuglasice sa I.M. ocem. Da je I.M. za iste namjene dala više od 45.000,00 EUR. Da ne zna koliki su bili troškovi tih velikih radova na kući. Da ona lično nikada nije posuđivala novac za izvođenje istih radova, da je 2023. godine podigla kredit radi financiranja kuće i stana u L.1 jer je najveći dio zarade davala I.M. za radove na nekretnini u T. Da ona nikada nije bila u prilici da lično plaća majstore za izvođenje radova na nekretnini u T. jer nije bila prisutna obzirom da je u L.1 radila u 4 smjene. Da zna da je garažu radila druga firma, zatim staze oko kuće, fasadu i roštilj, ali kako se ista firma zove, ne zna. Da je  za vrijeme uređenja i nakon uređenja kuće, kući u T. dolazila po 5-6 puta godišnje kada god je imala slobodno po 3-4 dana, ali da je njena majka cijelo vrijeme bila prisutna kada su izvođeni neki radova radi čišćenja koje je ista obavljala besplatno. Da nije bila prisutna pri kupovini nekretnine i sklapanju i provođenju ugovora o kupovini iste.

Tuženi je u svom iskazu naveo da je bračna zajednica faktički prestala 10.02.2024. godine, da tužiteljica prilikom kupovine i renoviranja kuće u početku nije sudjelovala, a da je ista za kupovinu i renoviranje kuće kasnije prilikom trajanja braka dala otprilike iznos od 5.000,00 EUR njemu na ruke. Da je njegova plaća u vrijeme kupovine kuće i renoviranja iznosila 1.000,00 EUR koliko iznosi i dan danas, da je on na minimalnoj plati a plus su njegovi radovi „na crno“ u kojima je znao mjesečno zarađivati otprilike 2.500,00 – 3.000,00 EUR. Da je firma u kojoj tuženi od početka radi vlasništvo njegovo oca, s tim što je otprilike oko 2 godine i on sa ocem bio suvlasnik iste, u kom periodu je firma otišla u stečaj, ali da danas firma ponovno radi ali je pred gašenjem, s tim što napominje da u toj firmi i on i otac primaju platu. Da su kuću kupili od pozajmljenog novca od njegovog strica Ž.M., te da je kupovina kuće koštala 31.750,00 EUR, koliko je plaćeno prethodnoj vlasnici kuće. Da je naredne radove na kući financijski potpomagao, u smislu pozajmice, njegov otac na način da je plaćao „Vukić“ firmi izvođenje radova, a koji je novac I.M. vraćao nazad njemu. Da je dio novca također koliko god je mogao dao on, te da je prethodno napomenuo da je tužiteljica dala 5.000,00 EUR za plaćanje istih radova. Da je otac mu na ime plaćanja izvođenja istih  radova pozajmio oko 70.000,00-80.000,00 EUR, da je dio novca do 30.000,00 EUR on ocu vratio. Da je otac direktno plaćao firmi izvođenje radova. Da tužiteljica jeste jedno vrijeme brinula o radnicima koji su živjeli u njihovom stanu na način da je istima kuhala i čistila za njima. Da otac tužiteljice nije besplatno izvodio radove na istoj kući, da mu je dao 500,00 EUR kada su spuštali strop te 400,00 EUR kada su navlačili ljepila vani na stiroporu. Da su troškove života u A. dijelili zajedno. Da je firma u kojoj su on i njegov otac suvlasnici trebala da ode u stečaj 2024. godine a da se poslovni problemi u istoj vuku od početka 2024. godine. Da je suvlasnik u očevoj firmi postao krajem 2022. godine. Da je dobit iste firme otkada je on suvlasnik iznosila od 40.000,00 EUR -70.000,00 EUR. Da je cijena kupovine kuće navedena u ugovoru 31.750,00 EUR. Da je posljednji put otac platio radove firmi na ime izvođenja radova na kući tuženog u T. 2022. ili 2023. godine, ali da ne zna koji iznos je tada otac platio.

         Svjedok M.Ž., otac tužiteljice je naveo da se predmetna kuća koja je predmet ovog spora nalazi u T., …, da je ista kupljena 2019. godine, da su kuću kupili zajedno tužitelja i tuženi, da je u trenutku kupovine kuće, ista bila neuslovna za život i oštećena od poplava. Da on objekte oko kuće nije radio, ali da je pomagao na radovima u kući na način da je radio rigips, moleraj, mrežicu, ljepilo. Da je u verandi postavio rigips kao plafon, a koje radove mu je tuženi platio iznosom od 500,00 EUR. Da je po zanimanju trenutno građevinski radnik. Da ne zna da li je firma „Vukić“ izvodila radove na toj kući. Da on nikada tužiteljici i tuženom nije pomagao financijski u kupovini kuće i izvođenju radova na istoj. Da misli da je cijena kuće prilikom kupovine iznosila oko 45.000,00 KM, da za radove koje je vršio na kući u T. nije na drugi način kompenziran od strane tuženog. Da su kupovinu kuće i izvođenje radova financirali tužiteljica i tuženi, a to mu je poznato zato što je 3 godine radio za tuženog.

        Sud je poklonio povjerenje iskazu ovog svjedoka, jer cijeni da je iskaziva o onome o čemu je imao saznanja, da je pomagao u radovima na kući, pri čemu ni sam ne spori da mu je tuženi neke izvršene radove platio.

        Svjedok M.Dž., ujna tuženog je navela da je upoznata sa gradnjom i renoviranjem kuće koju su gradili I.M. i S.Ž. za vrijeme trajanja njihovog braka, a to zna zato što je njen suprug radio na gradnji, pomagao je I.M. Da je ona I.M. suprugu S.Ž. jako slabi viđala prilikom gradnje kuće, da koliko je ona upoznata, gradnju kuće je financirao I.M. a to zna zato što je I.M. često dolazio kod njih i pričao o tome. Da je sa S.Ž. pričala inače jako slabo, možda 2 puta da su pričale sveukupno, da se S.Ž.a nije htjela miješati u izvođenje građevinskih radova. Sud cijeni da su saznanja o renoviranju i gradnji i finansiranju predmetne kuće ove svjedokinje posredna (od supruga i tuženog), a navodima da je samo tuženi finansirao gradnju kuće sud nije mogao pokloniti povjerenje, ozbirom da su ista u suprutnosti djelimično i sa iskazom tuženog (isti i sam naveo da tužiteljica za kupovinu i renoviranje kuće dala na ruke iznos od 5.000,00 eura).

         Svjedok Z.M., otac tuženog je naveo da je kupovinu kuće koja je predmet ovog spora i sve građevinske radove financirao on i njegov brat Ž.M., da je I.M. od svoje plaće nešto vrlo malo financirao kupovinu kuće i građevinske radove na istoj, a da S.Ž. ništa nije plaćala za kupovinu kuće i građevinske radove. Da S.M. uopće nije zanimala niti kupovina kuće a niti građevinski radovi, da se čak jako protivila kupovini kuće iz razloga što nije željela živjeli u B., te je u istoj kući vrlo malo boravila, a najčešće je bila kod svoje mame. Da je novac kojim je kuća kupljena on posudio I.M. a također je i njegov brat posudio I.M. novac, a isti novac još nije vraćen niti njemu a niti njegovom bratu. Da je većinu dogovora oko izvođenja građevinskih radova na kući dogovarao I.M. a S.Ž. to nije uopće zanimalo. Da zna da je kuća kupljena od žene iz T., ali da ne zna kako se ista žena zove, te da zna da je kuća kupljena za iznos negdje oko 30.000,00 EUR. Da ne zna koliki je kupoprodajni iznos cijene za kupovinu kuće naveden u ugovoru. Da mu ništa od novca što je posudio I.M. nije vraćeno, da je I.M. novac za kupovinu kuće posuđivao u više navrata, da mu je novac posuđivao 4 puta, sveukupno  130.000,00 KM. Da su on i njegov brat I.M. posuđivali novac jer nisu znali da će se rastati a inače da je znao da će se rastati, ne bi mu posudio ni jednu konvertibilnu marku. Da niti on a niti njegov brat Ž.M. sa I.M. nisu zaključili bilo kakav ugovor o pozajmici novca. Da je on I.M. novac posuđivao na način da kada su građevinski radovi izvođeni, on je izvođaču radova plaćao za obavljene radove. Da kada je plaćao te radove na kući plaćao ih je za oboje i za S.Ž. i za I.M., obzirom da su tada bili u braku. Sud nije poklonio vjeru iskazu ovog svjedoka u pogledu iskazivanja da su kupovinu kuće koja je predmet ovog spora i sve građevinske radove financirali on i njegov brat Ž.M., da je I.M. od svoje plaće nešto vrlo malo financirao kupovinu kuće i građevinske radove na istoj, a da S.Ž. ništa nije plaćala za kupovinu kuće i građevinske radove (obzirom da isto ne proizilazi iz ostalih provedenih dokaza), te u dijelu koji je kontradiktoran sa iskazom i tuženog, a što će obrazložiti u daljem dijelu odluke.

            Iz pismenog nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Enesa Iskrić  sa skicom lica mjesta, koji je vještak obrazložio na glavnoj raspravi, a na koji punomoćnici parničnih stranaka nisu prigovarali proizilazi da je Uviđaj na licu mjesta održan  dana 13. 3. 2025. godine. Da je nakon obilaska lica mjesta sa postupajućom sutkinjom, prisutnim punomoćnicima i vještakom građevinske struke utvrdio  da je predmet vještačenja nekretnina u katastarskom operatu označena kao: kč. broj 2564/1, zvana Voćica, njiva 2. klase površine 2219 m2 upisana u posjedovni list broj 2493 k.o. T., odnosno upisana u zemljišnoknjižni uložak broj 4126 k.o  Tolisa kao posjed i vlasništvo tuženog I.M. sin Z.M. iz T. sa 1/1. Da je stanje do dana pisanja predmetnog nalaza nepromijenjeno u katastru i zemljišnoj knjizi, a što je utvrdio uvidom u javne servise www.katastar.ba i javni servis e-grunt.ba. Da iz opisa sporne nekretnine proizilazi da  se na spornoj parceli broj 2564/1 nalazi  izgrađena stambena zgrada spratnosti P +1 dimenzija 11,45 m x 8,30 m sa zatvorenom terasom, dvorišna zgrada dimenzija 10,70 m x 5,50 m, dvije garaže sa ostavom, bazen i natkriveni prostor za razonodu i odmor. Da je prilaz od javnog puta do svih navedenih objekata  betoniran. Iza navedenih objekata u preostalom dijelu parcele je zelena površina, a cijela nekretnina ograđena panelnom ogradom na betonskom coklu. Da predmetni građevinski objekti nisu evidentirani u zemljišnoknjižnim evidencijama. Da se dio stambenog objekta u površini od 2 m2 nalazi se na susjednoj parceli broj 2562. U istorijatu upisa predmetne nekretnine u katastar je naveo da je kč. broj 2564/1, zvana Voćica, njiva 2. klase površine 2219 m2 upisana  u posjedovni list broj 2493 k.o. T. kao posjed tuženika I.M. sin Z.M. iz T. spiskom promjena broj 11/2020 na osnovu Ugovora o prodaji nekretnina OPU-IP broj: 3-437/2019 od 12. 12. 2019. godine obrađenog od strane Ive Oršolića notara iz Orašja, kojim ugovorom je L.D. kći Ð. i M. iz D.M. kao prodavac prodala kupcu I.M. sin Z.M. iz T. k.č. broj 2564/1 k.o. T. U istorijatu upisa predmetne nekretnine u zemljišnu knjigu je naveo da je Ugovor o prodaji nekretnina OPU-IP broj: 3-437/2019 od 12. 12. 2019. godine obrađen od strane Ive Oršolića notara iz Orašja kojim je L.D. kći Ð. i M. prodala suvlasnički dio od 11/236 dijela nekretnina iz E-z.k. uloška broj 208 k.o. SP T. proveden  u zemljišnoj knjizi u zemljišnoknjižnom predmetu broj Dn-50/2020. Da je u zemljišnoknjižnom predmetu broj DN-3641/22 u postupku harmonizacije podataka katastra i zemljišne knjige a na osnovu člana 88. stav 2. Zakona o zemljišnim knjigama u zemljišnoknjižnom ulošku broj 4126 k.o. T. uknjiženo pravo vlasništva u korist tuženog I.M. sin Z.M. iz T. sa 1/1. U prikazu uslovnog cijepanja predmetne nekretnine je naveo  da nakon što je dana 5.5.2025. godine od vještaka građevinske struke u digitalnom obliku dobio elemente potrebne za određivanje zemljište za redovnu upotrebu daje prikaz uslovnog cijepanja predmetne nekretnine i to kako slijedi: zemljište za redovnu upotrebu objekata izgrađenih na k.č. broj 2564/1 k.o. T. iznosi 1004 m² koje zemljište je na skici lica mjesta šrafirano linijama svijetlo plave boje i označeno brojem 1, prilazni put površine 196 m² koji će služiti kao prilaz za ostatak parcele broj 2564/1 na skici lica mjesta je šrafiran linijama ljubičaste boje i označen brojem, ostatak parcele broj 2564/1 površine 1019 m² na skici lica mjesta šrafiran je zelenom bojom i označen brojem 3. Da su granice zemljišta potrebnog za redovnu upotrebu objekata izgrađenih na parceli broj 2564/1 prikazane linijama crvene boje a granične tačke definisane su koordinatama tačaka broj 1 2, 3 i 4 čije vrijednosti su prikazane u tabeli na skici lica mjesta.

           Iz pismenog nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke Amire Sahačić, koji je vještak obrazložio na glavnoj raspravi, a na koji punomoćnici parničnih stranaka nisu imali prigovora proizilazi da je izlaskom na lice mjesta i uvidom u dokumente koje je dobila od vještaka geodetske struke (kkp, zk izvadak, PL), utvrdila  da se objekat nalazi na zemljištu koje je označeno u evidencijama katastra zemljišta kao k.č.broj 2564/1 zvana „Voćica", oranica/njiva 2.klase, površine 2219 m a, upisana u P.L. broj 2493 k.o. T., kao posjed I.M., sin Z.M. iz T., sa 1/1. Da se na parceli označenoj kao k.č.broj 2564/1, nalazi porodična kuća, maksimalnih dimenzija 11,45 x 12,30 m. Stambeni objekat je spratnosti prizemlje + sprat. Objekat je zidani, urađena fasada, oluci (horizontalni i vertikalni). Krovište je urađeno kao drvena krovna konstrukcija sa pokrivačem crijepom. Na prozorima su ugrađene aluminijske roletne, a ulaz u stambeni objekat je kroz verandu koja se nalazi sa stražnje strane objekta. Da je veranda zatvorena staklenim stijenama, drvena krovna konstrukcija i pokrivač je crijep. Da je u verandi prostor za sjedenje (vidljivo je kroz staklenu stijenu). Da na uviđaju nije bilo moguće ući u objekat, tako da se o unutrašnjosti objekta može izjasniti na osnovu fotografija koje je dobila od advokata tuženog i tužiteljice. Da je unutrašnjost objekta potpuno sređena, zidovi omalterisani, okrečeni, urađeni razvodi instalacija (elektro, hidro, kanalizacionih i mašinske-grijanje), završna obrada podova je keramika, u kupatilima je keramika do vrha zidova. Da se sa stražnje strane stambenog objekta nalazi pomoćni objekat, dvorišna zgrada koja se nastavlja odmah iza stambenog objekta,  pa u dubinu parcele, objekat je prizemni, konstrukcija klasična sa zidanim zidovima, dimenzije objekta su 5,52 x 14,72 m. Da se u dvorišnoj zgradi nalazi ljetna kuhinja i ostava, zidovi su omalterisani, okrečeni, završna obrada poda je keramika, urađena fasada, krovište drveno sa krovnim pokrivačem crijepom, urađeni horizontalni i vertikalni oluci. Da se u  produžetku dvorišne zgrade nalazi garaža koja je takođe, zidani objekat, krovište drveno sa pokrivačem krovnim panelom, a na istoj dvoja rolo-vrata, i dvoja obična vrata, objekat je prizemni, dimenzija 15,89 x 6.85 m, zidovi garaže su omalterisani i okrečeni, završna obrada poda nije urađena, urađena je betonska ploča, nije urađena stropna ploča, a urađena je fasada, horizontalni i vertikalni oluci. Da se dalje, u dubinu placa, u produžetku garaže, nalazi  prostor u kojem je smješten zidani roštilj i prostor za sjedenje. Da je prostor  konstruktivno urađen kao otvorena nadstrešnica, sa krovnim čeličnim gredama, na koje su postavljeni drveni sekundami nosači (rogovi), pokrivač je krovni panel, krovna konstrukcija je oslonjena na četiri stuba koji su ozidani opekom, u prostoru se nalazi zidani veći roštilj, drveni sto sa klupama,  a dimenzije su 7,10 x 12,00 m, te kompletan prostor oko objekata je izbetoniran. Da je ispred prostora za roštilj, urađen bazen maksimalnih dimenzija 11,54 x 4,17 m, izbetoniran u ravnini tla. Dubina bazena je od 0,50 m pa do 2,00 m, a zidovi su obojeni plavom bojom. U pogledu vrijednosti stambenog objekta je navela da po dostupnim podacima, vrijednost uređenog (useljiv objekat sa razvedenim elektro i hidro instalacijama) stambenog objekta (u 2023 i 2024 godini), kretala se od 580,0 KM/m2 (jednostavniji objekti sa manje zidova u unutrašnjosti objekta, manjih dimenzija), pa do 1.000,0 do 1.200,0 KM/m2 (objekti prvoklasno uređeni, sa razvedenim grijanjem kotao na pelet, keramika prve klase, stiropor fasada). Da je predmetni stambeni objekat  kvalitetno uređen, sa kvalitetnom stolarijom, urađenom fasadom, unutrašnjost je uređena, sa podovima od kvalitetnog laminata, keramike. Zatim da su urađeni oluci, snjegobrani, metalna rešma. Vizuelnim pregledom na licu mjesta, objekti su komplet uređeni, sa vanjske strane. Da je dobila  fotografije unutrašnjosti stambenog objekta, i na osnovu tih fotografıja je vidljivo da je unutrašnjost objekta uređena, podovi su od keramike, zidovi okrečeni, a u  kupatilu je keramika do vrha zidova, urađeno je grijanje (radijatori postavljeni). Ograda na stepeništu je drvena, stepenište popločano kvalitetnom keramikom. Da pretpostavlja da je grijanje u funkciji. Da je cijena po kojoj se objekat ovakav radi u tekućoj godini iznosi 1.100,00 KM/m². Dograđeni dio, veranda, zatvoren staklenim stijenama, u tekućoj godini se radio po cijeni od 400,00 KM/m². Da je bruto površina stambenog objekta je 190,82 m², bruto površina verande je 22,22 m², tako da vrijednost stambenog objekta iznosi 209.902,00 KM, dograđenog djela-verande 8.888,00 KM, te ukupno 218.790,00 KM. U pogledu vrijednosti dvorišne zgrade je navela da su dimenzije dvorišne zgrade su 5,52 x 14,72 m, bruto površina objekta je 81,25 m², objekat prizemni, pomoćni, nema armiranobetonske plote, drvena krovna konstrukcija sa pokrivačem crijepom. Cijena po kojoj se objekat ovakvog tipa (klasično zidani, bez ab ploče, omalterisan, sa urađenom fasadom, olucima, krovom), radi u tekućoj godini, iznosi 450,00 KM/m², tako da vrijednost dvorišne zgrade površine 81,25 m2 iznosi ukupno 36.562,50 KM. U pogledu vrijednosti garaže vještak se izjasnila da su dimenzije garaže  15,89 x 6,85 m, bruto površina objekta je 108,85 m². Objekat je prizemni, bez armiranobetonske stropne ploče. Krovna konstrukcija je drvena. Pokrivač je krovni panel. Cijena po kojoj se objekat ovakvog tipa (klasično zidani, bez ab ploče, omalterisan, sa urađenom fasadom, olucima, krovom, radi u tekućoj godini, iznosi 450,00 KM/m 2. Na vrijednost objekta dodat će se vrijednost garažnih vrata, tako je utvrđena vrijednost garaže u iznosu od 53.982,50 KM, čiji je sastavni dio i vrijednost vrata od 5.000,00 KM. U pogledu vrijednosti prostora za roštilj, čije su dimenzije nadstrešnice, ispod koje se nalazi roštilj su 7,10 x 12,00 m, a nadstrešnica urađena na četiri zidana stuba od opeke, dimenzija 50 x 50 cm, procjena nadstrešnice je  urađena po urađenim radovima ( iskop za temelje, četiri kom. (dim.0,9 x 0,9 x 0,8)  200,00 KM, betoniranje temelja dimenzija 0.9 x 0,9 x 0,6 x 4 x 200 388,80 KM, zidanje stubova od opeke 0,5 x 0,5 x 3,0 x 4 x 350 1050,00 KM, nabavka i ugradnja čeličnog profila dužine 12,00 m 1.100,00 KM, nabavka i ugradnja drvenih krovnih greda 1.600,00 KM, nabavka i ugradnja krovnih panela 12,0 x7,1x 60,0  5.112,0 KM, zidani roštilj (paušalno) 8.000, 00 KM te ukupno: 17.450,80 KM. U pogledu vrijednosti bazena vještak se izjasnila da je bazen maksimalnih dimenzija 11,54 x 4,17 m, bruto površine 43,14 m2, izbetoniran u ravnini tla, dubine  0,50 m pa do 2,00 m. Procjena bazena je dana po  urađenim radovima: (široki iskop zemlje III i IV kategorije za bazen 62 m³ x 15,0  930,0 KM, nasipanje i nabijanje tampona ispod podne ploče i zidova bazena debljine 0,20 m   26,7 m3 x 45 1201,5 KM, betoniranje podložne ploče bazena d=5 cm 2,16 m 3 x 220 475,2 KM, betoniranje podne ploče bazena d=18 cm, vodonepropusnim betonom MB30, armirana odgovarajućom armaturom 7,77 m 3 x 450 3.496,50 KM, betoniranje ab zidova bazena u odgovarajućoj oplati d-20c sa odgovarajućom armaturom  11,27 mg x 550 6.198,5 KM, izrada hidroizolacije zidova bazena (vanjska strana) sa izolacijom  V4  43,8 m² x 12 525,6 KM, izrada hidroizolacije zidova bazena (unutrašnja strana) 43,8 m²-12 x 20 876,0 KM, nabavka materijala i gletovanje zidova i poda bazena vodonepropusnom glet masom  86,9 m2 x 20 1.738,0 KM, bojenje zidova i podne ploče bojom za bazene 86,9 m2 x 15 1.303,50 KM, tehnička prost (cca 1,5 x 2,0) sa opremom za bazene (filteri, preliv, ispust) (paušalno) 14.500,00 KM. U pogledu sadašnje vrijednosti građevinskog objekata vještak se izjasnila da je prilikom izrade procjene korištena uporedna metoda i troškovna metoda. Da se uporedna metoda koristi za procjenu nekretnina koje su često u prometu i za koje postoje uporedne cijene izvršenih transakcija ili u otvorenoj ponudi, najviše se koriste za stambene objekte, velike stambene zgrade, neizgrađene građevinske čestice i slično. Da se prihodovna metoda koristi kada objekat koji je predmet procjene služi za ostvarivanje prihoda kao što su stambene zgrade, poslovni prostori različitih namjena, hoteli i dr. Godišnji prihodi od nekretnine daju godišnji bruto prihod, kada se od toga oduzmu troškovi, amortizacija, porezi, održavanje i rizik od izostanka najamnine preostali iznos predstavlja godišnji netto prihod, koji se uvećava za odgovarajući faktor kapitalizacije. To je iznos prihoda, te kod izračuna nekretnina ovom metodom moraju se uzeti u obzir slijedeći elementi: svi prihodi, svi troškovi održavanja nekretnina i stopa kapitalizacije se treba pažljivo ocijeniti, uzimajući u obzir dugoročne podatke na tržištu. Da se kod troškovne metode kod izračuna ukupne vrijednosti nekretnine po ovoj metodi troškovima građenja oduzima  amortizacija, a dodaje cijena zemljišta koja pripada nekretnini, a metoda je pogodna za nekretnine gdje nije dostupna informacija o transakcijskim cijenama sličnih nekretnina. Da na tržišnu vrijednost i na metodu kojom će se uraditi procjena utiče više faktora: na predmetnoj parceli se nalazi više objekata, koji se ne mogu (eventualno) prodati neovisno jedan od drugog, nego samo sve kompletno, nijedan objekat nema građevinsku dozvolu, a samim tim ni upotrebnu dozvolu, nije uplanjen, u momentu procjene, po dostupnim podacima putem kupoprodajnih oglasa, nema niti ponude niti potražnje za ovakvim ili sličnim imanjima (više objekata, nije moguće prevesti objekte na budućeg vlasnika, mora se ući u proces legalizacije objekata). S obzirom na sve gore navedeno, jedina metoda kojom je moguće procijeniti objekat je troškovna metoda. Stvarna tržišna vrijednost (STV) objekta dobivena je korekcijom sadašnje građevinske vrijednosti (SCV) sa korektivnim faktorima, a faktori koji određuju tržišnu vrijednost objekta su: FI - faktor lokacije, ovisi o makro i mikrolokaciji u odnosu na ostale dijelove naselja 0,7-1,5, (usvojeno 0,90 - nije blizu centra grada), Fkp - faktor korisne površine (zavisi od iskorištenosti građevinske površine), Fp - faktor za poslovnu djelatnost (za objekte poslovne namjene, vrste uređenosti i opremljenosti) 1,0 - 5,0, Fkv - faktor kvaliteta, (zavisi od opremljenosti u odnosu na prosječan tipski građevinski objekat, od kvaliteta ugrađenih materijala) 0,2-1,5, Fi - faktor izgrađenosti (zavisi od izgrađenosti u odnosu na prosječan tipski građevinski objekat), 0,2-1,2, Fpp - faktor ponude i potražnje (ovisi od ponude i potražnje sličnih objekata) 0,2-2,0 (usvojeno 0,90-na tržištu nema potražnje za više objekata koji se trebaju prodati u kompletu), Fu - faktor usklađenosti (ovisi o usklađenosti, odnosno tretira eventualna odstupanja od građevinske dozvole, prostornog plana i urbanističkih uslova, mogućnost upisa u katastar i zemljišne knjige, mogućnost i nemogućnost legalizacije objekta, 0,0-1,0) (usvojeno 0,95- nije legalizovan objekat, nema građevinsku dozvolu, nije plaćena prenamjena zemljišta). Da je cijenu objekta formirala uzimajući u obzir građevinsko zanatske radove, i faktore korekcije (lokacija; kvalitet izgrađenosti objekta; ponuda i potražnja na tržištu za ovakve objekte). U pogledu tržišne vrijednost zemljišta vještak se izjasnila da je u evidencijama katastra zemljišta, predmetna parcela je označena kao k.č.2564/1, oranica/njiva 2.klase. Radi se o poljoprivrednom zemljištu, za koje nije urađena prenamjena (potrebno je prenamijeniti površinu na kojoj su objekti i površinu koja služi za redovno održavanje objekata), a sve ovo utiče na cijenu zemljišta. Da je zadatak procjene  da se definiše vrijednost predmetne nekretnine, tržišnu vrijednost. Da je prilikom izrade procjene korištena  uporedna metoda i troškovna metoda. Da je porocjena zemljišta urađena uporednom metodom, a kod izračuna ukupne vrijednosti nekretnine po ovoj metodi troškovima građenja oduzima amortizacija, a dodaje cijena zemljišta koja pripada nekretnini. Ova metoda je pogodna za nekretnine gdje nije dostupna informacija o transakcijskim cijenama sličnih nekretnina, te se koristi za procjenu nekretnina koje su često u prometu i za koje postoje usporedne cijene izvršenih transakcija ili u otvorenoj ponudi. Da je procjena tržišne vrijednosti zemljišta data u skladu sa trenutnim tržišnim vrijednostima zemljišta, uzimajući u obzir njegovu lokaciju, uređenost, te sljedeće korektivne faktore (koeficijente) za zemljište: fl -faktor lokacije, označava položaj zemljišta, tj. njegovu mikrolokaciju u odnosu na ostale dijelove grada i naselja, fi -faktor izgrađenosti, pokazuje postotak izgrađenosti zemljišta i njegove iskoristivosti, fop-faktor oblika i položaja parcele. Da je data po m², a osnovna cijena po kojoj je prodavano zemljište u blizini predmetnog je 10 KM/m². Da je stvarna tržišna vrijednost = građevinska vrijednost x koeficijent korekcije STV=10,0 x 1.00=10,00 KM/m². U pogledu zemljišta za redovnu upotrebu vještak je navela da su predmetni objekti izgrađeni na parceli označenoj kao k.č. broj 2564/1, zv."Voćica", oranica/njiva 2.klase k.o. T., G.O., površine od 2219,0 m2, parcela je širine 20,0 m. Na parceli su izgrađeni objekti, u nizu jedan za drugim: stambeni objekat, dvorišna zgrada, garaža, prostor za roštilj. Da je zadatak vještaku  da odredi zemljište za redovnu upotrebu objekata. Da dio parcele koji se nalazi ispred predmetnih objekata, je gotovo čitav betoniran. Da je za zemljište za redovnu upotrebu potrebna površina parcele kojom se može nesmetano pristupiti objektima, i koja je potrebna za redovno održavanje objekata. S obzirom da su objekti u nizu jedan za drugim, zemljište za redovnu upotrebu se prostire čitavom dužinom ispred objekata, i proteže se iza prostora za roštilj. U saradnji sa vještakom geodetske struke, određeno je da se od dijela parcele koji se nalazi sa desne strane objekata (gledajući od puta) ostavi dio u širini od 3,0 m, koji će služiti kao prilazni put ostatku parcele. Za zemljište za redovnu upotrebu se određuje površina koja se proteže od početka parcele pa iza prostora za roštilj (dio koji je betoniran).

Zemljište za redovnu upotrebu svih objekata na parceli određeno je u površini od: 1.004 m², prilazni put koji vodi do ostatka parcele je površine od 196,0 m². U zaključku i mišljenju vještak je navela da su dimenzije i spratnost svih stalnih građevinskih objekata stambeni objekat-nepravilnog oblika, maksimalnih dimenzija 11,45 x 12,30 m, spratnosti: prizemlje + sprat, dvorišna zgrada-maksimalnih dimenzija 5,52 x 14,72 m, spratnosti prizemlje, garaža-maksimalnih dimenzija 15,89 x 6,85 m. spratnosti prizemlje, prostor za roštilj-dimenzije 7,10 x 12,0 m, spratnosti prizemlje, bazen-nepravilnog oblika, maksimalnih dimenzija 11,54 x 4,17 m. Da tržišna vrijednost svih stalnih građevinskih objekata izgrađenih na parceli označenoj kao kč.br. 2564/1 zvana „Voćica", oranica/njiva 2.klase površine 2219 m2, upisana u P.L. broj 2493 k.o. T., kao posjed I.M., sin Z.M. iz T., sa 1/1, na dan procjene 07.05.2025.god., i to stambenog objekta iznosi 154.712,48 KM, dvorišne zgrade 25.854,36 KM, garaže 38.172,52 KM, prostora za roštilj 12.339,95 KM, bazena 22.094,06 KM, zemljišne parcele 21.080,50 KM. Da je zemljište za redovnu upotrebu stambenog i svih drugih objekata koji su izgrađeni na parceli k.č.br.2564/1, određeno u površini od 1004,0 m2, pristupni put za ostatak parcele je određen u površini od 196,0 m2, te tržišna vrijednost vrijednost objekata izgrađenih na parceli k.č.br. 2564/1, i zemljišne parcele ukupne površine od 2219,0 m2, na dan procjene 08.05.2025.godine iznosi: 274.253,87 KM. Tržišna vrijednost objekata izgrađenih na parceli k.č.br. 2564/1, i dijela zemljišne parcele u površini od 1004,0 m2 (koje je određeno kao zemljište za redovnu upotrebu), na dan procjene 08.05.2025.godine, iznosi 262.711,37 KM.

            Sud je nalazima i mišljenjima vještaka poklonio povjerenje cijeneći da su dati shodno pravilima nauke i struke

Iz međunarodnog izvoda iz matične knjige vjenčanih br. 00024/2017 od 25.05.2023. godine proizilazi da su tužiteljica i tuženi zaključili brak  18.04.2017. godine u Ž. u R.H.

Iz posjedovnog list broj 2493 za k.o. T. od 04.03.2024. godine proizilazi da je tužen upisan kao posjednik k.č.br. 2564/1 zv. „Voćica“, oranica/njiva 2 klase sa 1/1.

Iz ZK izvoda za ZK uložak broj 4126 za k.o. T. od 04.03.2024. godine proizilazi da je tužitelj upisan kao vlasnik k.č.br. 2564/1 zv. „Voćica“, oranica/njiva 2 klase sa 1/1.

Iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina broj OPU-IP: 3-437/2019 od 12.12.2019 proizilazi da je tuženi od L.D. kupio nekretnine upisane u posjedovni list broj 35 k.o. T., a koje su označene kao k.č. 2564/1 oranica/njiva 2 klase površine 2.219 m2, da iste po zemljišnoknjižnim podacima odgovaraju 11/336 dijela nekretnina iz E-z.k. uloška broj 208 ko SP T., za cijenu od 45.000,00 KM koja je u cjelosti plaćena.

Iz ugovora o radu Ugovor o radu tužiteljice od 11.02.2019. godine sa prevodom proizilazi da je ista zaključila radni odnos na 40 sedmičnih sati za platu od 2.600 eura, a iz platnih lista za tužiteljicu i to za maj, jun, jul, august, septembar 2020. godine, sa prevodom proizilazi da je tužiteljici za maj 2020. godine isplaćena plata u iznosu od 1.984,64 eura, za jun 2020. godine u iznosu od 3.790,73 eura, za jul 2020. godine u iznosu od 1.706,39 eura, za avgust 2.157, 42 eura i za septembar 1.391,41 eura. Iz izvoda računa za tužiteljicu br. 2, strana 1 od 9 od 14.04.2020. godine, sa prevodom, izvoda računa za tužiteljicu br. 2, strana 2 od 9 od 14.04.2020. godine, sa prevodom, izvoda računa za tužiteljicu br. 2, strana 3 od 9 od 14.04.2020. godine, sa prevodom, izvoda računa za tužiteljicu br. 7, strana 4 od 5 od 15.07.2019. godine, sa prevodom, informacije o računu od 15.07.2019. godine, izvod računa za tužiteljicu br. 8, strana 4 i 5 od 14.10.2019. godine, sa prevodom, izvod računa za tužiteljicu br. 9, strana 1 od 8 od 31.12.2019. godine, sa prevodom, izvod računa za tužiteljicu br. 5, strana 10 od 19 od 31.12.2020. godine, sa prevodom, izvod računa za tužiteljicu br. 9, strana 2 od 8 od 31.12.2019. godine prozilaze novčane transakcije koje tužiteljica vršila preko računa u navedenom periodu.

Iz rješenja br. R1 OP-446/2024-2 Općinskog suda u Republici Hrvatskoj, V. proizilazi da je brak između tužiteljice i tuženog zaključen 18.04.2017. godine razveden 27.09.2024. godine.

   Odredbom čl. 250. Obiteljskog zakona FBiH[2] (u daljnjem tekstu: ObZ) propisano je da bračni partneri mogu imati bračnu stečevinu i posebnu imovinu. Prema odredbi čl. 251. st. 1. ObZ-a bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine. Nadalje, odredbom čl. 252. st. 1. ObZ-a određeno je da su bračni partneri u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije ugovorili.

            Pravilnim tumačenjem navedenih odredbi ObZ-a proističe da je bračna stečevina imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihodi iz te imovine, te da po svojoj prirodi predstavlja suvlasništvo na imovini u jednakim dijelovima, ako drugačije nije ugovoreno. Takva odredba predstavlja neoborivu pretpostavku o jednakim suvlasničkim dijelovima (čl. 252. ObZ-a). Bračnu stečevinu čini imovina koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice. Pojam rada treba tumačiti ekstenzivno, a ne samo kao ekonomsku kategoriju kojom se stvaraju nove vrijednosti. Rad može biti pojedinačan i zajednički, neposredan i posredan. Zajednički rad postoji kada oba bračna partnera obavljaju iste ili različite međusobno povezane poslove u određenoj djelatnosti (npr. na zajedničkom poljoprivrednom imanju). Pojedinačan (samostalan) rad je rad svakog bračnog partnera pojedinačno (npr. na temelju radnog odnosa). Neposredan rad je neposredno stvaranje nove, konkretne vrijednosti, koja se može iskazati u obliku plaće, dobiti i sl. Posredan rad je onaj kojim se ne stvara nova vrijednost, već se njegovim vršenjem omogućava drugom bračnom partneru da radi i stiče zaradu (briga za djecu, organizacija i briga za tekuće potrebe domaćinstva, održavanje domaćinstva spremanjem i kuhanjem).

U konkretnom slučaju, među parničnim strankama nije sporno, a isto prozilazi i iz provedenih dokaza da su parnične stranke zaključile brak 18.04.2017. godine, da je do faktičkog prekida bračne zajednice došlo u 10.02.2024. godine, te da je brak razveden  27.09.2024. godine.

 Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske proizilazi da je Ugovor o prodaji nekretnina OPU-IP broj: 3-437/2019 od 12. 12. 2019. godine obrađen od strane Ive Oršolića notara iz Orašja kojim je L.D. prodala suvlasnički dio od 11/236 dijela nekretnina iz E-z.k. uloška broj 208 k.o. SP T. (sporne nekretnine) proveden  u zemljišnoj knjizi u zemljišnoknjižnom predmetu broj Dn-50/2020. Da je u zemljišnoknjižnom predmetu broj DN-3641/22 u postupku harmonizacije podataka katastra i zemljišne knjige, a na osnovu člana 88. stav 2. Zakona o zemljišnim knjigama u zemljišnoknjižnom ulošku broj 4126 k.o. T. uknjiženo pravo vlasništva u korist tuženog I.M., zbog čega sud cijeni da nisu osnovani navodi punomoćnika tuženog da je tuženi predmetne nekretnine stekao tek nakon prestanka bračne zajednice, iako je ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine sklopljen ranije, pozivom na član 53. Zakona o stvarnim pravima. Dakle, kako je predmetni Ugovor o kupoprodaji sporne nekretnine proveden  u zemljišnoj knjizi u zemljišnoknjižnom predmetu broj Dn-50/2020, a u predmetu broj DN-3641/22 u postupku harmonizacije podataka katastra i zemljišne knjige, u zemljišnoknjižnom ulošku broj 4126 k.o. T. uknjiženo pravo vlasništva u korist tuženog I.M., jasno prozilazi da je ista nekretnina stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice između tužiteljice i tuženog, kako kupljena tako i uknjižena kupovina iste u zemljišnoj knjizi na tuženog.

Iz provedenih dokaza (iskaza parničnih stranaka i svjedoka) također proizilazi i da su radovi na kupljenoj kući i pomoćnim objektima izvršeni za vrijeme trajanja bračne zajednice (niti tuženi nije tvrdio da su isti radovi izvršeni nakon prekida bračne zajednice). Zatim da je pored tuženog također  i tužiteljica za vrijeme trajanja bračne zajednice bila u radnom odnosu, a što je potkrijepljeno i objektivnim dokazima (platnim listama). I sam tuženi navodi da je tužiteljica jedno vrijeme brinula o radnicima  koji su živjeli u njihovom stanu na način da je istima kuhala i čistila za njima, koje je angažirao tuženi u A. za firmu koju je vodio, što je svakako rad za vrijeme trajanja bračne zajednice, a također da je podmirivala i troškove zajedničkog života u A.. Sve ovo upućuje na zaključak da su tužiteljica i tuženi živjeli u životnoj zajednici koja se ostvarivala u zajedničkom domaćinstvu i zajednici stanovanja što je omogućavalo ostvarivanje svih prava i dužnosti zajedničkog braka. Dakle tužiteljica pored toga što je radeći ostvarivala prihode iz radnog odnosa, te doprinosila podmirivanju zajedničkih troškova života u A., također je brinući o radnicima koje je angažirao tuženi u A. za firmu koju je vodio doprinosila i na ovaj način sticanju imovine za vrijeme trajanja bračne zajednice.  I sam tuženi navodi da mu je tužiteljica za kupovinu i renoviranje kuće dala na ruke iznos od 5.000,00 eura, s tim što tužiteljica navodi da mu je dala veći iznos, da je najveći dio zarade davala tuženom za kupovinu i renoviranje kuće.

Nasuprot navedenom sud cijeni da navodi tuženog da je kuća kupljena pozajmljenim novcem od njegovog strica Ž.M. nije dokazana (osim iskaza tuženog i svjedoka Z.M., isti navodi nisu potkrijepljeni niti jednim objektivnim dokazom). Također sud cijeni da navodi o finansijskoj pozajmici oca tuženog za finansiranje građevinski radova na način da je plaćao izvođaču građevinskih radova nisu dokazani. Naime tuženi je iskazivao da mu je otac na ime plaćanja isti radova pozajmio iznos od 70.000-80.000,00 EUR, da mu je on vratio dio novca oko 30.000,00 EUR, dok je otac tuženog Z.M. naveo da  mu je pozajmio sveukupno 130.000,00 KM, te da mu ništa od novca koji je posudio I.M. nije vraćeno, iz čega sud zaključuje da su navodi tuženog i ovog svjedoka u tom dijelu kontradiktorni. Sud napominje da isti navodi u pogledu pozajmice novca za kupovinu i građevinske radove pored toga što nisu dokazani, isti nemaju značaj za utvrđenja bitna u ovoj pravnoj stvari, nego da isti mogu imati značaj eventualno u drugom postupku.

Imajući u vidu prethodna utvrđenja, zatim provedena vještačenja kojima je izvršena identifikacija sporne nekretne i izgrađenih objekata,  sud zaključuje da nekretnina koja je predmet ovog postupka predstavlja bračna stečevinu koju su bračni partneri (tužiteljica i tuženi) stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice u jednakim suvlasničkim dijelovima (1/2) shodno navedenim zakonskim odredbama, zbog čega je odlučio kao u stavu I izreke presude i usvojio taj dio tužbenog zahtjeva tužiteljice.

                Sud je odbacio dio tužbenog zahtjeva tužiteljice kojim se traži utvrđenje da je tužiteljica po osnovu bračne stečevine sa tuženim stekla pravo suposjeda sa dijelom od ½ na predmetnim nekretninama, imajući u vidu stav Kantonalnog suda u Odžaku iskazan u presudi broj 25 0 P 060367 25 Gž od 09.04.2025. godine da utvrđivanje stjecanja prava posjedovanja, kao jednog od stvarno-pravnih ovlaštenja iz okvira prava vlasništva, u odnosu na posjednike upisane u katastar nekretnina nije moguće sudskim putem, te da postoji apsolutna nenadležnost suda za postupanje po dijelu zahtjeva koji se odnosi na utvrđivanje i upis prava posjeda u katastarske evidencije.

             Sud je cijenio i ostale dokaze u spisu, ali ih posebno ne obrazlaže, obzirom da isti     nisu relevantni za odlučivanje o tužbenom zahtjevu.  

 Odluka suda o troškovima ovog postupka temelji se na odredbama čl. 386. i 396. ZPP-a imajući u vidu vrijednost spora od 35.000,00 KM.

Troškovi tužiteljice odnose se na nagradu za sastav tužbe u iznosu od 1.080,00 KM,  nagradu za zastupanje na pripremnom ročištu u iznosu od 1.080,00 KM, nagradu za zastupanje na nastavku pripremnog ročišta u iznosu od 540,00 KM, nagradu za zastupanje na uviđaju na licu mjesta u iznosu od 540,00 KM, a sve shodno čl. 12. i 13. st. 1. tač. a), b) i st. 4 i 5 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika[3], te nagradu za zastupanje na dva ročišta za glavnu raspravu u iznosu od po 2.016,00 KM shodno odredbi čl. 15. i čl. 17 st.1. tač d)  Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika[4], za troškove vještačenja u iznosu od 1000,00 KM, na ime sudske takse na tužbu i presudu iznos od po 500,00 KM , tako da ukupni troškovi tužiteljice iznose 9.272,00 KM.

Troškovi tuženog  odnose se na traženu nagrade za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 1.080,00 KM, zastupanje na pripremnom ročištu u iznosu od 1.080,00 KM, nastavku pripremnog ročišta i uviđaju na licu mjesta u iznosu od po 540,00 KM, zastupanje na dva ročišta za glavnu raspravu u iznosu od po 2.016,00 KM, tako da troškovi tuženog iznose 7.272,00 KM.

             Kako je ovom odlukom sud usvojio dio tužbenog zahtjeva tužiteljice radi utvrđenja da je po osnovu bračne stečevine sa tuženim stekla pravo suvlasništva na nekretninama, dok je tužba odbačena u dijelu zahtjeva kojim je traženo utvrđivanje prava suposjeda, cijeneći uspjeh tužiteljice kvantitativno i kvalitativno sud zaključuje da je tužiteljica u parnici uspjeli sa polovicom zahtjeva. Stoga tužiteljici pripadaju troškovi u iznosu od 4.636,00 KM (50 % od 9.272,00 KM), dok tuženom s obzirom na uspjeh pripadaju troškovi u iznosu od 3.636,00 KM (50% od 7.272,00 KM). Kada se pripadajući troškovi parničnih stranaka prebiju (4.636,00 KM – 3.636,00 KM = 1.000,00 KM), ostaje razlika u iznosu od 1000,00 KM koju je tuženi dužan nadoknaditi tužiteljici, zbog čega je i odlučeno kao u tački III izreke presude.                                                                                                            

Pouka o pravnom lijeku:                                                                                  Sudija     

Protiv ove presude stranka može                                                                Hatidža Kadrić

podnijeti žalbu u roku od 30 dana

od dana dostavljanja presude.

Žalba se podnosi Kantonalnom sudu

u Odžaku, putem ovog suda.